15, 16 Pisanje algoritama sa linijskom i sa razgranatom strukturom (za vežbe)
Učenici imaju zadatak da sastave algoritam kojim rešavaju sledeće zadatke:
1. Zadatak: Napisati algoritam u kojem se unosi jedan broj. Ako je taj broj jednak broju godina koje imate, tada ispisati "pogodak", a ako nije, ispisati "ne ne ne ne"

Objašnjenje: Za uneseni broj se proverava da li je jednak 14. Mi kada radimo program ne znamo koji će broj biti unesen. Ako je uneseni broj jednak 14 ispsuje se jedna poruka, a ako nije, onda se ispisuje druga poruka.
2. Zadatak: Napisati algoritam u kojem se unose tri broja na ulazu: a, b, c. Treba izračunati y po formuli: y=a*b+c. Na izlazu ispisati y.

Objašnjenje: Ovo je jednostavan algoritam sa linijskom strukturom u kojem koraci idu jedan iza drugog - prvo se unose tri broja, zatim se računa nešto, a onda se rezultat ispisuje na izlazu. Za razliku od prethodnog primera, prvo je ispisana poruka kojom se od korisnika traži da unese tri broja, a pre ispisa rezultata je takođe ispisana poruka kojom se korisnik obaeštava da nakon toga sledi rezulatat izračunavanja. Ovo je dobra praksa koje treba da se pridržavate.
3. Zadatak: Napisati algoritam koji za ulazna tri podatka (a, b, c) računa :


Objašnjenje: Za uneta tri broja se prvo postavlja pitanje da li je c manje od 4. Ako jeste, radi se odgovarajuća operacija i rezujtat se smešta u novu promenljivu z. Međutim, ako taj uslov nije zadovoljen - ako c nije manje od 4, tada nam ostaju još dve mogućnosti - pa pitamo da li je c jednako 4. Opet, ako je uslov zadovoljen, vrši se odgovarajuća operacija, a ako nije zadovoljen onda nam je ostala samo ona poslednja opcija (da je veći od 4) pa onda radimo potrebnu operaciju. Primećijete da u ovom slučaju nije bilo provere da li je c veće od 4. Za ovu proveru nije bilo potrebe jer smo prvo proverili da li je manje, pa da li je jednako 4, a na kraju nam je ostala samo poslednja mogućnost pa dodatna provera nije bila potrebna.
Ovaj zadatak je mogao da se uradi i na sledeći način:

Na ovaj način će se doći do rezultata, mada nije preporučljivo raditi ovako. Razlog za to je što se prilikom provere uslova lako može desiti da se neki od uslova zaboravi proveriti pa da program ne radi.
U prvom načinu se proverava jedan uslov, pa ako je ispunjen radi se odgovarajuća operacija, a ostala dva uslova se ni ne proveravaju. Drugi uslov se proverava tek ako prvi nije zadovoljen.
U drugom primeru će se u svakom slučaju proveravati ispunjenost sva tri uslova, bez obzira na ulazne podatke, pa je zbog toga potrebno više vremena za rad programa (sporiji je).