** Događaj je zgoda ili zbivanje u sistemu koje vodi ili pokreće procese sistema. Sam događaj nije proces, nego okidač procesa koji se njime pokreće.

Primer: Kupac dostavom narudžbe pokreće proces provere: da li se radi o narudžbi postojećeg ili novog kupca, proces stvaranja podataka o narudžbi i stavkama narudžbe, proveru prethodnih zaduženja kupca, proveru stanja u skladištu, itd.

** Događaj može biti spoljni, vremenski i unutrašnji.

Spoljni događaji se pokreću od strane spoljnih entiteta, koji traže neku informaciju ili ažuriranje podataka (ulazni tokovi podataka) - kao na primer: primanje narudžbe kupca.

Vrepenski događaji su vremenski uslovljeni - kao na primer, rok, učestalost (ulazni upravljački tokovi). Primer je rok isteka plaćanja računa, mesečni obračun plata i drugo.

Unutrašnji događaji su događaji stanja, odnosno posledica prelaza sistema iz jednog stanja u drugo na takav način da to zahteva obradu (ulazni upravljački tokovi) - kao na primer isporuka robe sa skladišta zahteva naručivanje nove robe.


Matrica entiteti/događaji

Matrica entiteti/događaji omogućava pogled na sistem koji je usmeren događajima. Matrica sadrži događaje (redovi) i entitete (kolone ili stupci). Elementi koji prikazuju dejstvo događaja na entitete su:

  • stvaranje - C (reate),
  • čitanje - R (ead) (nekad se ne beleži),
  • ažuriranje - U (pdate) ili M (odify),
  • brisanje - D (elete).

Završetak je kada se ostvari da svaki događaj deluje na barem jedan entitet, a svaki entitet mora imati događaj koji ga stvara i briše.

Pojednostavljeni primer matrice događaj/entitet ze rezervaciju sobe u hotelu:

Događaj/entitet korisnik rezervacija sobe zaduženje soba
privremena rezervacija C/M C

potvrda rezervacije
C/M

otkaz rezervacije
M

dolazak gosta C/M C/M
M
povećanje troškova
M C
plaćanje usluga
M M M
arhiviranje rezervacije
D D


Model istorije života entiteta

Istorijat života entiteta je pogled na sistem koji je usmeren učincima događaja koji uzrokuju promene stanja. Opisuje vremenski zavisno ponašanje (jednog) entiteta, odnosno prati promene ponašanja entiteta koji prolazi kroz sistem.

Postoje različiti dijagrami koji se mogu kreirati u raznim alatima, ali to prevazilazi nivo na kojem ćemo raditi.

Dijagram prelaza stanja

Dijagram prelaza stanja predstavlja grafički prikaz promena stanja, tj. vremenski zavisnog ponašanja sistema. Najčešće opisuje vremenski zavisno ponašanje čitavog sistema. Primenjuje se kod razvoja sistema za rad u realnom vremenu, jezičke analize (parsing) i dizajna korisničkog interfejsa.

Mape dijaloga

Mape dijaloga prikazuju sistem veoma uopšteno: prikazuju elemente dijaloga u sistemu i mogućnost navigacije između njih, ali ništa ne govore o dizajnu na ekranu. Korisnici i razvojni tim mogu da zajednički razmatraju dijalog mape kako bi postigli zajednički stav o tome kakva treba biti korisnikova interakcija sa sistemom kako bi se izvršio određeni zadatak.


Last modified: Tuesday, 1 October 2019, 11:23 PM