ASCII kod
Kompjuter čuva karaktere kao brojeve. Svaki karakter koji se koristi u računaru je predstavljen jedinstvenim brojem. U skupu karaktera koji su u računaru predstavljeni i koriste se , nalaze se i oni koji su ljudima nevidljivi a redovno se koriste u računaru. Tu spadaju npr, razmaci između slova, zatim kontrolni karakteri, koji kontrolišu ulazno/izlazne uređaje. Primer specijalnih znakova koji su za nas nevidljivi je npr par kodova koji se koriste za kraj linija unutar tekstualnih fajlova. Ljudi ove znakove ne vide, ali vide njihov efekat kada se prelazi u naredni red.
Ne bi bilo zgodno da različiti računari na različite načine čuvaju karaktere i da svi imaju različite kodove za njih. Postoji više standarda po kojima se čuvaju kodovi za karaktere (engl. character encoding). Najčešći standard koji je implementiran od strane (skoro) svih računara i operativnih sistema je ASCII (što je skraćenica od American Standard Code for Information Interchange) U ovom kodu ima mesta za 256 različitih karaktera, ali nas interesuje samo prvih 128. ASCII tabela je data u nastavku:
|
Character |
Dec |
Hex |
|
Character |
Dec |
Hex |
|
Character |
Dec |
Hex |
|
Character |
Dec |
Hex |
|
(NUL) |
0 |
0 |
|
(space) |
32 |
20 |
|
@ |
64 |
40 |
|
` |
96 |
60 |
|
(SOH) |
1 |
1 |
|
! |
33 |
21 |
|
A |
65 |
41 |
|
a |
97 |
61 |
|
(STX) |
2 |
2 |
|
" |
34 |
22 |
|
B |
66 |
42 |
|
b |
98 |
62 |
|
(ETX) |
3 |
3 |
|
# |
35 |
23 |
|
C |
67 |
43 |
|
c |
99 |
63 |
|
(EOT) |
4 |
4 |
|
$ |
36 |
24 |
|
D |
68 |
44 |
|
d |
100 |
64 |
|
(ENQ) |
5 |
5 |
|
% |
37 |
25 |
|
E |
69 |
45 |
|
e |
101 |
65 |
|
(ACK) |
6 |
6 |
|
& |
38 |
26 |
|
F |
70 |
46 |
|
f |
102 |
66 |
|
(BEL) |
7 |
7 |
|
' |
39 |
27 |
|
G |
71 |
47 |
|
g |
103 |
67 |
|
(BS) |
8 |
8 |
|
( |
40 |
28 |
|
H |
72 |
48 |
|
h |
104 |
68 |
|
(HT) |
9 |
9 |
|
) |
41 |
29 |
|
I |
73 |
49 |
|
i |
105 |
69 |
|
(LF) |
10 |
0A |
|
* |
42 |
2A |
|
J |
74 |
4A |
|
j |
106 |
6A |
|
(VT) |
11 |
0B |
|
+ |
43 |
2B |
|
K |
75 |
4B |
|
k |
107 |
6B |
|
(FF) |
12 |
0C |
|
, |
44 |
2C |
|
L |
76 |
4C |
|
l |
108 |
6C |
|
(CR) |
13 |
0D |
|
- |
45 |
2D |
|
M |
77 |
4D |
|
m |
109 |
6D |
|
(SO) |
14 |
0E |
|
. |
46 |
2E |
|
N |
78 |
4E |
|
n |
110 |
6E |
|
(SI) |
15 |
0F |
|
/ |
47 |
2F |
|
O |
79 |
4F |
|
o |
111 |
6F |
|
(DLE) |
16 |
10 |
|
0 |
48 |
30 |
|
P |
80 |
50 |
|
p |
112 |
70 |
|
(DC1) |
17 |
11 |
|
1 |
49 |
31 |
|
Q |
81 |
51 |
|
q |
113 |
71 |
|
(DC2) |
18 |
12 |
|
2 |
50 |
32 |
|
R |
82 |
52 |
|
r |
114 |
72 |
|
(DC3) |
19 |
13 |
|
3 |
51 |
33 |
|
S |
83 |
53 |
|
s |
115 |
73 |
|
(DC4) |
20 |
14 |
|
4 |
52 |
34 |
|
T |
84 |
54 |
|
t |
116 |
74 |
|
(NAK) |
21 |
15 |
|
5 |
53 |
35 |
|
U |
85 |
55 |
|
u |
117 |
75 |
|
(SYN) |
22 |
16 |
|
6 |
54 |
36 |
|
V |
86 |
56 |
|
v |
118 |
76 |
|
(ETB) |
23 |
17 |
|
7 |
55 |
37 |
|
W |
87 |
57 |
|
w |
119 |
77 |
|
(CAN) |
24 |
18 |
|
8 |
56 |
38 |
|
X |
88 |
58 |
|
x |
120 |
78 |
|
(EM) |
25 |
19 |
|
9 |
57 |
39 |
|
Y |
89 |
59 |
|
y |
121 |
79 |
|
(SUB) |
26 |
1A |
|
: |
58 |
3A |
|
Z |
90 |
5A |
|
z |
122 |
7A |
|
(ESC) |
27 |
1B |
|
; |
59 |
3B |
|
[ |
91 |
5B |
|
{ |
123 |
7B |
|
(FS) |
28 |
1C |
|
< |
60 |
3C |
|
\ |
92 |
5C |
|
| |
124 |
7C |
|
(GS) |
29 |
1D |
|
= |
61 |
3D |
|
] |
93 |
5D |
|
} |
125 |
7D |
|
(RS) |
30 |
1E |
|
> |
62 |
3E |
|
^ |
94 |
5E |
|
~ |
126 |
7E |
|
(US) |
31 |
1F |
|
? |
63 |
3F |
|
_ |
95 |
5F |
|
|
127 |
7F |
Ako se pogleda malo pažljivije može se primetiti par zanimljivih stvari. Kod najčešće korišćenog karaktera - razmak (space) je – 32. Kod malog slova “a” je 97, a kod velikog slova “A”je 65. Kolika je razlika između koda za “a” i “A”? Razlika je 32, a to je i kod za razmak (space).
Takođe, možete primetiti da su slova u tabeli napisana u redosledu kao u engleskom alfabetu.