Cilj časa

Na ovom času učenici upoznaju situacije u kojima običan ER model više nije dovoljan za jednostavno predstavljanje sistema.

Posebno ćemo učiti:

  • agregaciju;

  • dekompoziciju;

  • objekte dvojake prirode;

  • situacije u kojima nešto može istovremeno da predstavlja objekat i vezu.


1. Podsećanje na veze

Do sada smo imali:

UČENIK ─── pripada ─── ODELJENJE

i:

UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET

Kod M:N veze često se javlja problem.

Na primer:

UČENIK M:N PREDMET

Jedan učenik može pohađati više predmeta.

Jedan predmet može pohađati više učenika.

Ali sada želimo da čuvamo i podatke o samom pohađanju.

Na primer:

  • datum upisa;

  • ocenu;

  • broj izostanaka.

Tada sama veza više nije samo „linija između dva entiteta“.


2. Objekat dvojake prirode

Objekat dvojake prirode je objekat koji možemo posmatrati na dva načina:

  1. kao rezultat odnosa između drugih objekata;

  2. kao samostalan objekat o kome treba čuvati podatke.

Primer:

POHAĐANJE

Učenik pohađa predmet.

UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET

Ali o tom pohađanju želimo da čuvamo:

  • datum upisa;

  • ocenu;

  • broj izostanaka.

Tada POHAĐANJE možemo posmatrati kao poseban objekat.

UČENIK
   |
   | 1:N
   |
POHAĐANJE
   |
   | N:1
   |
PREDMET

POHAĐANJE je nastalo iz veze između UČENIK i PREDMET, ali sada ima i svoje osobine.


3. Primer – stavka porudžbine

Imamo:

KUPAC ─── PORUČUJE ─── PROIZVOD

Ali želimo da čuvamo:

  • količinu;

  • cenu;

  • popust.

Tada odnos između porudžbine i proizvoda možemo izdvojiti kao:

STAVKA PORUDŽBINE

PORUDŽBINA
      |
      | 1:N
      |
STAVKA_PORUDŽBINE
      |
      | N:1
      |
PROIZVOD

STAVKA_PORUDŽBINE ima:

  • količinu;

  • cenu;

  • popust.


 

4. Agregacija

Agregacija omogućava da vezu između entiteta posmatramo kao jednu celinu, koja zatim može učestvovati u drugoj vezi.

Jednostavnije rečeno:

Nekada nam nije dovoljno da posmatramo samo entitete; potrebno je da posmatramo i samu vezu kao celinu.

Na primer:

UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET

Možemo posmatrati:

[ UČENIK — POHAĐA — PREDMET ]

kao jednu celinu.

Ta celina može zatim biti povezana sa drugim entitetom.


5. Primer – profesor ocenjuje učenika na predmetu

Imamo:

NASTAVNIK ─── PREDaje ─── PREDMET

i:

UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET

Ali želimo da zabeležimo:

Nastavnik je ocenio učenika iz određenog predmeta.

Ocena ne zavisi samo od učenika.

Ne zavisi samo od nastavnika.

Ne zavisi samo od predmeta.

Ona je povezana sa celom situacijom:

UČENIK + PREDMET + NASTAVNIK

To je primer situacije u kojoj agregacija može biti korisna za konceptualno modelovanje.


6. Dekompozicija

Dekompozicija znači razlaganje složenog objekta ili pojma na jednostavnije delove.

Na primer, imamo:

ADRESA

  • ulica

  • broj

  • grad

  • poštanski broj

Možemo je posmatrati kao složeni atribut:

ADRESA
 ├── ulica
 ├── broj
 ├── grad
 └── poštanski_broj

U modelu je možemo razložiti na njene komponente.

Drugi primer je PORUDŽBINA.

Porudžbinu možemo posmatrati kao celinu koja se sastoji od više stavki:

PORUDŽBINA
   |
   +── STAVKA
   +── STAVKA
   +── STAVKA

Dekompozicijom složenu celinu razlažemo na delove koji se mogu jasnije modelovati.


7. Kako prepoznati objekat dvojake prirode?

Postavimo pitanje:

Da li je ovo samo veza ili o ovoj vezi treba čuvati posebne podatke?

Ako nema posebnih podataka:

UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET

možemo je posmatrati kao vezu.

Ako čuvamo:

  • datum upisa;

  • ocenu;

  • broj izostanaka;

onda odnos ima svoju informativnu sadržinu.

Tada razmatramo izdvajanje objekta, na primer:

POHAĐANJE


8. Vežba – pronađi objekat dvojake prirode

Za svaki primer odlučiti da li veza može imati svoju dodatnu informaciju.

Primer 1 - Učenik pohađa predmet.

Dodatno se čuva:

  • ocena.

Šta može biti novi objekat?


Primer 2 - Kupac kupuje proizvod.

Dodatno se čuva:

  • količina;

  • cena.

Šta može biti novi objekat?


Primer 3 - Sportista učestvuje na takmičenju.

Dodatno se čuva:

  • rezultat;

  • plasman;

  • datum nastupa.

Šta može biti novi objekat?


9. Zadatak – sportski klub

Sportski klub vodi evidenciju:

  • SPORTISTA

  • TAKMIČENJE

Sportista može učestvovati na više takmičenja.

Na jednom takmičenju može učestvovati više sportista.

Za učešće se čuva:

  • datum;

  • rezultat;

  • plasman.

Zadatak:

  1. Odrediti početnu vezu.

  2. Odrediti kardinalnost.

  3. Odrediti podatke koji pripadaju učešću.

  4. Predložiti objekat dvojake prirode.

Moguće rešenje:

SPORTISTA
     |
     | 1:N
     |
UČEŠĆE
     |
     | N:1
     |
TAKMIČENJE

10. Završni zadatak

Za jedan od sistema:

  • škola;

  • biblioteka;

  • prodavnica;

  • sportski klub;

  • hotel

pronaći:

  1. jednu M:N vezu;

  2. podatke koji pripadaju toj vezi;

  3. mogući objekat koji nastaje iz te veze;

  4. nacrtati model.


Zaključak

Danas smo naučili da model baze podataka ne mora da se sastoji samo od jednostavnih entитета i običnih veza.

Nekada:

  • složen objekat razlažemo na delove – dekompozicija;

  • vezu posmatramo kao celinu – agregacija;

  • veza ima sopstvene podatke i može postati poseban objekat – objekat dvojake prirode.

Ovo je posebno važno kod složenijih M:N odnosa.

Last modified: Monday, 9 November 2026, 3:52 PM