09.11. AGREGACIJA i DEKOMPOZICIJA (I OBJEKTI DVOJAKE PRIRODE)
Cilj časa
Na ovom času učenici upoznaju situacije u kojima običan ER model više nije dovoljan za jednostavno predstavljanje sistema.
Posebno ćemo učiti:
-
agregaciju;
-
dekompoziciju;
-
objekte dvojake prirode;
-
situacije u kojima nešto može istovremeno da predstavlja objekat i vezu.
1. Podsećanje na veze
Do sada smo imali:
UČENIK ─── pripada ─── ODELJENJE
i:
UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET
Kod M:N veze često se javlja problem.
Na primer:
UČENIK M:N PREDMET
Jedan učenik može pohađati više predmeta.
Jedan predmet može pohađati više učenika.
Ali sada želimo da čuvamo i podatke o samom pohađanju.
Na primer:
-
datum upisa;
-
ocenu;
-
broj izostanaka.
Tada sama veza više nije samo „linija između dva entiteta“.
2. Objekat dvojake prirode
Objekat dvojake prirode je objekat koji možemo posmatrati na dva načina:
-
kao rezultat odnosa između drugih objekata;
-
kao samostalan objekat o kome treba čuvati podatke.
Primer:
POHAĐANJE
Učenik pohađa predmet.
UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET
Ali o tom pohađanju želimo da čuvamo:
-
datum upisa;
-
ocenu;
-
broj izostanaka.
Tada POHAĐANJE možemo posmatrati kao poseban objekat.
UČENIK
|
| 1:N
|
POHAĐANJE
|
| N:1
|
PREDMET
POHAĐANJE je nastalo iz veze između UČENIK i PREDMET, ali sada ima i svoje osobine.
3. Primer – stavka porudžbine
Imamo:
KUPAC ─── PORUČUJE ─── PROIZVOD
Ali želimo da čuvamo:
-
količinu;
-
cenu;
-
popust.
Tada odnos između porudžbine i proizvoda možemo izdvojiti kao:
STAVKA PORUDŽBINE
PORUDŽBINA
|
| 1:N
|
STAVKA_PORUDŽBINE
|
| N:1
|
PROIZVOD
STAVKA_PORUDŽBINE ima:
-
količinu;
-
cenu;
-
popust.
4. Agregacija
Agregacija omogućava da vezu između entiteta posmatramo kao jednu celinu, koja zatim može učestvovati u drugoj vezi.
Jednostavnije rečeno:
Nekada nam nije dovoljno da posmatramo samo entitete; potrebno je da posmatramo i samu vezu kao celinu.
Na primer:
UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET
Možemo posmatrati:
[ UČENIK — POHAĐA — PREDMET ]
kao jednu celinu.
Ta celina može zatim biti povezana sa drugim entitetom.
5. Primer – profesor ocenjuje učenika na predmetu
Imamo:
NASTAVNIK ─── PREDaje ─── PREDMET
i:
UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET
Ali želimo da zabeležimo:
Nastavnik je ocenio učenika iz određenog predmeta.
Ocena ne zavisi samo od učenika.
Ne zavisi samo od nastavnika.
Ne zavisi samo od predmeta.
Ona je povezana sa celom situacijom:
UČENIK + PREDMET + NASTAVNIK
To je primer situacije u kojoj agregacija može biti korisna za konceptualno modelovanje.
6. Dekompozicija
Dekompozicija znači razlaganje složenog objekta ili pojma na jednostavnije delove.
Na primer, imamo:
ADRESA
-
ulica
-
broj
-
grad
-
poštanski broj
Možemo je posmatrati kao složeni atribut:
ADRESA
├── ulica
├── broj
├── grad
└── poštanski_broj
U modelu je možemo razložiti na njene komponente.
Drugi primer je PORUDŽBINA.
Porudžbinu možemo posmatrati kao celinu koja se sastoji od više stavki:
PORUDŽBINA
|
+── STAVKA
+── STAVKA
+── STAVKA
Dekompozicijom složenu celinu razlažemo na delove koji se mogu jasnije modelovati.
7. Kako prepoznati objekat dvojake prirode?
Postavimo pitanje:
Da li je ovo samo veza ili o ovoj vezi treba čuvati posebne podatke?
Ako nema posebnih podataka:
UČENIK ─── POHAĐA ─── PREDMET
možemo je posmatrati kao vezu.
Ako čuvamo:
-
datum upisa;
-
ocenu;
-
broj izostanaka;
onda odnos ima svoju informativnu sadržinu.
Tada razmatramo izdvajanje objekta, na primer:
POHAĐANJE
8. Vežba – pronađi objekat dvojake prirode
Za svaki primer odlučiti da li veza može imati svoju dodatnu informaciju.
Primer 1 - Učenik pohađa predmet.
Dodatno se čuva:
-
ocena.
Šta može biti novi objekat?
Primer 2 - Kupac kupuje proizvod.
Dodatno se čuva:
-
količina;
-
cena.
Šta može biti novi objekat?
Primer 3 - Sportista učestvuje na takmičenju.
Dodatno se čuva:
-
rezultat;
-
plasman;
-
datum nastupa.
Šta može biti novi objekat?
9. Zadatak – sportski klub
Sportski klub vodi evidenciju:
-
SPORTISTA
-
TAKMIČENJE
Sportista može učestvovati na više takmičenja.
Na jednom takmičenju može učestvovati više sportista.
Za učešće se čuva:
-
datum;
-
rezultat;
-
plasman.
Zadatak:
-
Odrediti početnu vezu.
-
Odrediti kardinalnost.
-
Odrediti podatke koji pripadaju učešću.
-
Predložiti objekat dvojake prirode.
Moguće rešenje:
SPORTISTA
|
| 1:N
|
UČEŠĆE
|
| N:1
|
TAKMIČENJE
10. Završni zadatak
Za jedan od sistema:
-
škola;
-
biblioteka;
-
prodavnica;
-
sportski klub;
-
hotel
pronaći:
-
jednu M:N vezu;
-
podatke koji pripadaju toj vezi;
-
mogući objekat koji nastaje iz te veze;
-
nacrtati model.
Zaključak
Danas smo naučili da model baze podataka ne mora da se sastoji samo od jednostavnih entитета i običnih veza.
Nekada:
-
složen objekat razlažemo na delove – dekompozicija;
-
vezu posmatramo kao celinu – agregacija;
-
veza ima sopstvene podatke i može postati poseban objekat – objekat dvojake prirode.
Ovo je posebno važno kod složenijih M:N odnosa.